Lažni video na internetu
Deepfake prevare u BiH: Građani bez zaštite dok tužilaštvo procjenjuje krivično djelo

U vremenu kada je internet glavni izvor informacija, sve je teže razlikovati istinu od laži. Posebno zabrinjava porast deepfake video-sadržaja – lažnih snimaka kreiranih uz pomoć vještačke inteligencije, u kojima se zloupotrebljavaju identiteti novinara, ljekara i javnih ličnosti. O ovoj pojavi u emisiji Novi dan govorili su Saša Petrović, v.d. načelnika Odjeljenja za borbu protiv kompjuterskog kriminala Federalne uprave policije (FUP), IT stručnjak Saša Đaltur i dr. Selver Šabanović, ljekar koji je i sam bio meta ovakvih prevara.
Dr. Selver Šabanović, specijalista urologije sa više od 50 godina profesionalnog iskustva, prvi put je shvatio da je meta prevare kada su ga pacijenti počeli pozivati s pitanjima o "čajevima koje reklamira".
"'Nikad nam niste rekli za one čajeve koje reklamirate', govorili su mi pacijenti. Nisam uopšte znao o čemu se radi dok mi nisu pokazali video-snimke na Facebooku i Instagramu u kojima ja, navodno, reklamiram neke pripravke s kojima nemam nikakve veze", kaže doktor.
Kako navodi, riječ je o ozbiljnoj obmani, jer bolesni ljudi, u potrazi za lijekom, lako povjeruju u ovakve poruke.
"To nisu lijekovi, to su dodaci prehrani. A pacijenti vjeruju jer je bolest čudna stvar – ljudi se hvataju za sve. Imao sam pacijenta koji je nakon korištenja tih proizvoda imao ozbiljne zdravstvene probleme i pitao me: 'Doktore, zašto ovo preporučujete?'", ističe dr. Šabanović.
Osim zdravstvene štete, deepfake sadržaji nanose i ozbiljan udarac profesionalnom ugledu.
"Jedan poznanik mi je rekao: 'Sad si me razočarao'. To vam dovoljno govori koliko ljudi povjeruju u ono što vide", kaže dr. Šabanović.
Zašto ljudi vjeruju i kada je očigledno da je video lažan?
IT stručnjak Saša Đaltur objašnjava da prosječni korisnici interneta ne razmišljaju kritički kao novinari.
"Obični ljudi ne provjeravaju izvore. Žele da vide nešto atraktivno i senzacionalno. Video im privlači pažnju, a ne natpis ispod koji kaže da je sadržaj lažan", ističe Đultur.
On ističe da mnogi građani u Bosni i Hercegovini pojam vještačke inteligencije povezuju isključivo s alatima poput ChatGPT-a, ne shvatajući koliko je AI napredovao u kreiranju lažnog video i audio sadržaja.
"Pet, deset ili petnaest sekundi deepfake videa danas izgleda jezivo vjerodostojno. Za godinu dana moći ćete napraviti cijelu emisiju s gostima koji govore ono što vi želite", pojašnjava.
Posebno upozorava da je ovaj slučaj relativno bezazlen u poređenju s drugim zloupotrebama:
"Mnogo je opasnija osvetnička pornografija, gdje se montiraju lica i glasovi i gdje je gotovo nemoguće golim okom prepoznati da je sadržaj lažan."
Lažni portali i viralno širenje
Komentarišući problem portala koji objavljuju ovakve sadržaje, a nemaju nikakve druge objave niti kredibilitet, Đaltur objašnjava da takvi portali i ne trebaju trajati dugo.
"Za 50 maraka možete zakupiti domen i hosting, objaviti jedan ili dva videa i napraviti ogromnu štetu. Nakon toga se portal ugasi, ali video već živi dalje – dijeli se putem Vibera, WhatsAppa, Instagrama", dodaje.
Može li policija otkriti ko stoji iza deepfake videa?
Saša Petrović iz FUP-a naglašava da tehnički problem ne postoji – ali pravni da:
"Nama nije problem ući u trag počiniocu, IP adresama, tragom novca, ko plaća reklamu. Problem je što policija ne može postupati bez odobrenja tužilaštva."
Prema njegovim riječima, u više sličnih slučajeva tužilaštva su donosila odluke o neprovođenju istrage.
"Moje mišljenje je da se radi o nedozvoljenom korištenju ličnih podataka – lika, glasa, identiteta. Ali tužilac je taj koji kvalifikuje krivično djelo", kaže Petrović.
On dodaje da se deepfake tehnologija već koristi i u ozbiljnijim kontekstima, poput specijalnih metoda ratovanja i političke diskreditacije.
Najugroženiji su pacijenti i djeca
Dr. Šabanović ističe da najveću štetu trpe pacijenti koji kupuju proizvode vjerujući lažnim preporukama:
"Stvarni lijekovi prolaze dugotrajna laboratorijska i klinička ispitivanja. Sve ovo drugo su dodaci ishrani koji ne mogu zamijeniti terapiju."
Govoreći o osvetničkoj pornografiji, sagovornici upozoravaju da se svakodnevno zaprimaju prijave, uključujući i slučajeve koji se odnose na maloljetnike.
"Takvi snimci danas uopšte ne moraju biti stvarni – oni mogu biti potpuno kreirani. Jedino se umjetnom inteligencijom može boriti protiv umjetne inteligencije", naglašava Petrović.
FUP, kako navodi, već razvija vlastite AI alate u saradnji s fakultetima u Sarajevu i Kragujevcu, ali zakonodavni okvir i dalje kaska za tehnologijom.
Šta građani mogu učiniti?
Sagovornici se slažu da je ključ u edukaciji i kritičkom razmišljanju.
"Problem nije samo policijski ili pravni – to je problem cijelog društva. Edukacija djece, roditelja i građana je jedina dugoročna zaštita", poručuje Petrović.
Dok se zakoni ne prilagode novoj realnosti, deepfake sadržaji će nastaviti nanositi štetu – pojedincima, profesijama i povjerenju u javni prostor.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare